|
AKCUS "SELJO" i FA "ZAGREB-MARKOVAC"
Zagreb, 12.04.2008. g., dvorana Doma HV
"Zvonimir", Zagreb 19,30 sati.
Pripreme za subotnji koncert
su pri kraju, program je do kraja definiran, plesači i naši „manekeni" za
reviju spremni, uzbuđenje raste...
Velika nam je čast
što možemo najaviti da će kao posebne gošće na koncertu nastupiti i članice
„Lada", i to: Jadranka Gračanin-Putnik, Aleksandra
Ptičar, Verica Radić i Irena Matica, te im se ovim putem još jednom
zahvaljujemo što su prihvatile naš poziv.
Stoga, pozivamo sve
koji se do sad još nisu javili da rezerviraju svoje karte (na br. 091/578-0730)
i dođu i uživaju na ovom nesvakidašnjem koncertu!
PROGRAM:
I DIO
AKCUS "SELJO" KOLO "ANTERIJA"
scenska postavka: Kemal Borovac
glazbena obrada: Nermin Drakovac
2. AKCUS "SELJO" GRADSKE IGRE IZ SARAJEVA
koreografija: Hajrudin Hadžić
glazbena obrada: Adis Sirbubalo
3. FA "ZAGREB-MARKOVAC" "EVO
KUĆE, EVO I AVLIJE"
pjesme i plesovi Bosanske Posavine
koreograf: Miroslav Šilić
glazbena obrada: Marijan Makar
4. AKCUS "SELJO" IGRE IZ KREŠEVA
koreografija: Milivoje Đurović
glazbena obrada: Edvin Ferizović
5. AKCUS "SELJO" orkestar "BENTBAŠA"
KOLO "F DUR" , gl.obrada: Edvin Ferizović
KOLO "G MOL - BEROVKA", gl obrada: Nermin Drakovac
ZUHRINO KOLO, gl.obrada: Igor Lučić
6. FA "ZAGREB-MARKOVAC" I AKCUS "SELJO" SEVDALINKE
solisti: Emina Basara i Petar
Plejić (FA "Zagreb-Markovac") uz
pratnju narodnog orkestra "Bentbaša" (AKCUS
"Seljo")
7. AKCUS "SELJO" SEFARDSKI MOTIVI IZ STAROG SARAJEVA
koreografija: Kemal Borovac
glazbena obrada: Nermin
Drakovac
8. FA "ZAGREB-MARKOVAC" PODRAVSKI SVATI
koreografija: dr.sc. Ivan Ivančan
glazbena obrada: Marijan Makar
II DIO
1. AKCUS "SELJO" MALOVAROŠKE PJESME I IGRE
koreografija: Kemal Borovac i Refik Kulić
glazbena obrada: Igor Lučić
2. FA "ZAGREB-MARKOVAC" ZAGORSKI
DRMEŠARI
koreografija: dr.sc. Ivan Ivančan
glazbena obrada: Marijan Makar
3. AKCUS "SELJO" vokalna
grupa
URODILA ŽUTA KRUŠKA
obrada: Dunja Rihtman
JA ZAPJEVA SLUŠALA ME LOLA
zapis: Miroslav Šilić/Dunja Rihtman
4. FA "ZAGREB-MARKOVAC" REVIJA NARODNIH NOŠNJI BiH
autor revije: Tomislav Brekalo
5. AKCUS "SELJO" vokalni ansambl "PRIJATELJI"
Jesenje lišće- narodna
Zvijezda tjera Mjeseca - narodna
Bentbaša - narodna
Ne silazi sa čardaka - Husein Kurtagić
Rakija - narodna
6. AKCUS "SELJO" IGRE IZ ŠIRE OKOLINE SARAJEVA
koreografija: Refik Kulić
glazbena obrada: Nermin Drakovac
Izvođači:
AKCUS "SELJO":
- Akademski
ansambl tradicionalnih igara i pjesama "Seljo" Sarajevo
- Narodni orkestar "Bentbaša"
- Vokalni ansambl "Prijatelji"
- Vokalna grupa tradicionalne muzike "Seljo"
www.seljo.org
www.zagrebmarkovac.com
Nešto malo o koreografijama:
GRADSKE IGRE IZ SARAJEVA
Igre urbanog gradskog stanovništva bošnjačke
provenijencije s kraja XIX i početkom XX stoljeća, koje su se izvodile na
kućnim sijelima i raznim prigodnim svečanostima u staroj sarajevskoj čaršiji.
Scenski prikazuju zasebne djevojačke i momačke plesove, kao i igranje u
mješovitim kolima. Značajan je utjecaj orijenta u otmjenom stilu plesova i
kostimima.
MALOVAROŠKE PJESME I IGRE
Splet pjesama i plesova bošnjačke malovaroške
tradicije koje su se izvodile na zabavama, tzv. teferičima prilikom svečanih
prigoda u gradićima istočne Bosne i u starom Sarajevu, pa i u Tuzli i Zenici.
Posebno je karakterističan utjecaj tadašnje bečke mode na ženske kostime - tzv.
„katove". Ove igre i kostimi karakteristični su za urbano bošnjačko
stanovništvo iz vremena austrougarske uprave u BiH. Plesanjem u zajedničkim
mješovitim kolima, djevojke i mladići se nisu držali direktno za ruke nego za
maramicu, tzv. "jagluk" što je izraz poštovanja i diskrecije prema suprotnom
polu.
IGRE IZ I ŠIRE OKOLINE SARAJEVA
Arhaične igre i pjesme srpskog seoskog stanovništva
iz šireg pojasa Sarajevsko polje - Romanija - Bradina. Teferiči i sabori o
vjerskim prigodama, nakon obavljenih poljoprivrednih radova, i u tzv. „pazarne
dane", bile su prilike gdje su se izvodile ove pjesme i igre. Koreografija
počinje izvođenjem autentičnih starih djevojačkih pa momačkih napjeva, da bi se
u konačnici završila najpopularnijom igrom u ta vremena „Dirlijom".
Ansambl je kostimiran u stare nošnje s kraja XIX
(kada su pojedini dijelovi gradske nošnje počeli izlaziti iz mode a seosko
stanovništvo ovoga kraja počelo ih je primjenjivati u svome ruhu - dimije,
ječerme, i sl.), i novije, s početka XX vijeka (upotreba tvorničkih materijala
u izradi pojedinh dijelova nošnje, obuće. i sl.)
IGRE IZ KREŠEVA
Igre hrvatskog gradskog stanovništva iz Kreševa. Igra
se snažno u mješovitom kolu a posebno je karakterističan ples "Đuture" kao i
kratki nijemi dio tačke. Kostimi u koje je ansambl odjeven, odabrani su kao
jedna od varijanti nošnji koje su Kreševaljci nosili krajem XIX i početkom XX
vijeka.
Inače, nosile su se i anterije, fesovi, libade,
salte, džemadani, i sl, U ovoj je varošici bio razvijen trgovački esnaf, a svi
bogatiji građani u BiH su se, bez obzira na nacionalne i religiozne osobenosti,
odijevali "a la turca" prema važećim odredbama i običajima u osmanlijsko doba.
, pa tako i Kreševljaci.
SEFARDSKI MOTIVI IZ
STAROG SARAJEVA
Scenski su predstavljeni motivi svadbenog veselja na
sijelu u kući mladoženje u jevrejskoj sefardskoj građanskoj porodici u starom
Sarajevu u periodu s kraja XIX i početka XX stoljeća. Nakon motiva okupljanja
uzvanika, početka zabave i natpjevavanja, nevjesta dolazi u kuću i svi počinju
igrati prastari, veoma otmjeni španjolski ples tzv. "baile" sa figurama koje
donekle liče na menuet. Pri izvođenju plesa poštuje se određeni ceremonijal u
redoslijedu u kojem jedni druge pozivaju na ples. Nakon što veselje dostigne
kulminaciju, svi počinju, u čast samog svadbenog okupljanja i mladenaca,
plesati tzv. starinski ples- «nigun atik». Tokom izvođenja plesa svi uzvanici
svojim pokretima ruku, dlanova i prstiju blagoslivljaju mladence, a i oni sami
u paru plešu u sredini kruga kojeg su oko njih sačinili uzvanici. Pljeskanjem
šakama i defovima slavi se čin okupljanja i samog vjenčanja, a pucketanjem
prstima i široko otvorenim dlanovima blagoslivljaju se mladenci, nakon
čega se svadbeno sijelo završava.
ANTERIJA KOLO
Scenski uobličeno čuveno gradsko kolo bošnjačke
tradicije iz Sarajeva koje se izvodilo i u drugim gradskim sredinama.
|